Propovijed povodom svetkovine Bezgrešnog začeća Marijinog

Danas naša crkva slavi blagdan Bezgrešnog začeća BDM. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854. g. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Obzirom da Slobodna Katolička Crkva nema dogmi, današnji blagdan ne gledamo na dogmatski način, no uzevši u obzir svjesnost Crkve kroz povijest o Marijinom ispunjenju Božjom milošću, kao takav je prihvaćen.

U duhu slobodnog katolicizma, na koncept bezgrešnog začeća Marijinog možemo gledati kao na njen stupanj spoznaje, svjesnosti, koji je bio na razini trenutno nedokučivoj većini populacije, a koji je bio potreban za ulogu koja joj je bila dodijeljena ne samo kao majci Gospodina Isusa Krista i popratnim događanjima, nego i njenoj ulozi danas prema nama kao čovječanstvu i cjelokupnoj stvarnosti, iz duhovne perspektive.

Ovaj blagdan nas ujedno podsjeća na Marijinu ulogu, ne samo kao Isusove majke i svega što je vezano za Gospodinov život na Zemlji, nego i na njenu ulogu u našim životima, danas i inače. Njena ispunjenost Božjom milošću i marijanska pobožnost koju u našoj crkvi prakticiramo, nam daje za pravo da Majku Mariju, zbog svoje uzvišene uloge koju ima, zaista smatramo svojom nebeskom Majkom. Kad osjetimo potrebu, obratimo joj se puni poštovanja u vlastitim molitvama i meditacijama, jer kao i svaka majka koja u potpunosti živi svoje poslanje, majka Marija je spremna nam uvijek biti podrška i pokretač, u našem rastu u Bogu.

Amen