Krštenje je sakrament po kojem se krštenik prima u zajednicu svete Kristove Crkve i postaje dijelom njenog “mističnog tijela”. 

Čin sakramenta krštenja sastoji se od tri dijela: egzorcizma, pomazanja i primjene vode. Čin egzorcizma ima za cilj pročišćenje od negativnih komponenti. Prvo pomazanje je sa ciljem jačanja i zaštite krštenika, a potom slijedi sami čin krštenja, u ime Presvetoga Trojstva. Drugo pomazanje, koje slijedi nakon čina krštenja, dodatno jača krštenika. 

Voda, koja se koristi u činu krštenja,  simbolizira ispiranje od grijeha te izlijevanje nebeske snage. Krsni zdenac je obično smješten kraj ulaza u crkvu, kao podsjetnik da se preko sakramenta krštenja primamo u Crkvu Božju. 

U slučaju sumnje u valjanost već dobivenog krštenja iz neke druge kršćanske denominacije, kandidat je u mogućnosti pristupiti sakramentu krštenja uvjetno.

Vršitelji sakramenta su klerici viših redova (đakoni, svećenici i biskupi), no u slučaju krajnje nužde, moguće ga je primiti i od strane laika, no uz korištenje trinitarne formule (u ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga). U slučaju dobivanja sakramenta od strane laika, preporučljivo je isto ponoviti kasnije po punom obredu, od strane klerika kao vršitelja službe.